Te Mate Tapu o te Rawhiti - TE WHAKAMAHI KAUPAPA (Part 1)

Taunga: 737

TRUC NGUYEN PHAN Son
TUYET PHANI TENEI

       Ma te kite i nga tapuwae o te Fossilized i te haerenga whaka te tonga, kua waiho ta ratau pane ki te whenua o Saigon Gia Dinh - me korero mo nga taangata o Vietnam i noho ki nga tuawhenua o Vietnam (P.1) toro atu i te Raki ki te Waenganui. I mauria mai e raatau te whakatauira penei i te peita i te huarahi kua waihotia e nga Parani (P.2) - Ko enei taangata i mau i a raatau peepi kei te whakatuu i o ratau tapuwae ki te haerenga ki te Tonga ki nga ara kohatu.

Nga mahi taone i Vietnam
Pikitia 1: Nga mahi taone i Vietnam - Te kaupapa angitu hei whakatuu i te noho noho totika i runga i te Ara ki te Tonga (Puna: Gaston Donnet - En Indo-Chine - Cochinchine, Cambodge, Annam, Tonkin - Société Francaise d'Editions d'Art Paris - p.10)

Ka hura i nga waahi tuawhenua i Vietnam
Pikitia 2: Ka hura i nga waahi tuawhenua i Vietnam

        Ko enei tapuwae o nga mema katoa i kawe i a raatau tamariki pakihiwi me te mahi iti, he tapahi makawe, he maihaki taringa ranei (P.3) i te taha o te rori i nga taringa o te iwi (P.4 me P.5) te aukati ranei mo te wa e tu ana, e noho ana i te waa e arahi ana "i te noho koi". (P.6)

Nga mema katoa o te whanau
Pikitia 3: Nga mema katoa o te whanau (Puna: Gaston Donnet - En Indo-Chine, Cochinchine, Cambodge, Annam, Tonkin - Société Francaise d'Éditions d'Art Paris - p.10)

kaihokohoko
Pikitia 4: kaihokohoko (Puna: En Indo-Chine, Cochinchine, Cambodge, Annam, Tonkin - Gaston Donnet)

Te tango i te kauhau
Pikitia 5: Te tango i te riki

      Ko nga tohu o nga manene ko te hunga noa e neke haere ana i runga i o waewae, i a raatau ranei he iwi rangatira e mau ana i nga punua me nga paramu. (P.7)

     I roto i enei ope tini o nga tangata i reira ko nga tamariki a An Nam (P.8) i tera wa i haere tahi me o ratau matua me o ratau kuia ki te whai i nga hikoinga o Te Tonga.

Te ora koreutu me te tino
Pikitia 6: Te ora koreutu me te tino (Puna: Gaston Donnet)

I kawea e te papa ki te hamomihi
Pikitia 7: I kawea e te papa ki te hamomihi (Source: ludlum Wilder
Brown “Ko te korero tenei a Amerika”)

Nga tamariki Annam
Pikitia 8: Nga tamariki Annam

  I roto i te roopu o nga iwi o te tonga ki te tonga kaore noa i whakawhiti i runga i nga pukepuke me nga Maunga Son Truong ranei, kei reira nga tangata e eke ana i o ratou kaipuke ki te whakawhiti i nga awa, i nga awa (P.9) kia pai ki te neke ki Thanh Hoa1 (i roto i te 934) i muri i mawhiti atu i nga koti Haina; I haere tonu ratau ki te Tonga-ward mai i Thuan Hoa (i roto i te 1425), Quy Nhon (i roto i te 1471), Phu Yen (i roto i te 1611), Nha Trang (i roto i te 1653), Chan Lap Rohe (i roto i te 1658), Naiong Nai (i roto i te 1680), Phan Thiet (i roto i te 1693).

Hararei poti awa
Pikitia 9: Hararei poti awa (Puna: En Indo-Chine, Cochinchine, Cambodge, Annam, Tonkin - Gaston Donnet4 - Société Francaise d'Éditions d'Art Paris, P.28)

        I muri tonu iho, ka heke haere enei waewae ki raro o te whenua o Bien Hoa me Gia Dinh, tera ko Saigon, te puna wai, kia haere tonu ki nga rohe e kiia ana ko nga Rohenga Takiwa o te Tonga. Ko nga hitori i tuhia penei:

        I te tau 1698, Nguyen Huu Canh i haere ki te tonga ki te tirotiro haere. I kite ia kua whakawhanakehia tenei whenua mo nga mano mano maero, ka piki te taupori 40.000 whare. Nana ia Gia Dinh Porowini hei rangatira 2 nga rohe:

        Phuoc Roa (inaianei ko Bien Hoa) me te Tan Binh (inaianei ko Saigon). Tenei Te rohe Saigon Tuhinga ka whai mai Awa o Saigon ki te Vam Co Dong Awa.

       Ae ai ano ki nga hitori, Mac Cuu, he hoia ope taua o te hihiko Ming i rere ki Vietnam i te tau 1708. Na i tuku Ha Tien rohe ki te Nguyen Ariki. E whai ake ana ko nga huihuinga o te tau 1732 i te wa i whakaturia ai e te Nguyen Lord Takiwa o Dinh Vien ka whai hanga ano Long Hoia (i muri mai ko Vinh Long). I te tau 1756, Kawanatanga o Truong Don i whakapumautia, a no muri ake ka noho te Long Ho (i muri mai ko Dinh Tuong). I te tau 1757, Dong Khau, Tan Chau, Chau Doc i whakapumautia nga kawanatanga. Mai i tera waa, ko te rohe katoa o te tonga e oti ana na te heke o te tonga.

       Tuhinga o mua Whenua Gia Dinh i huaina ko Porowini, kei roto nga rohe e mohiotia ana e maatau: 1. Phien Tran Takiwa (Saigon); 2. Tran Bien Takiwa (Bien Hoa); 3. Te Korero a Dinh Tuong (Dinh Tuong); 4. Long Hoia (Vinh Long, He Giang); 5. Ha Tien.

       E ai ki nga hitori o mua, he tautohetohe o roto Nguyen Ariki me te Ko te ope hoia a Tay Son. Ka mutu, ko te whanau o Nguyen kua riro i a ratou nga whenua o te tonga tae atu ki a Gia Dinh. Ko te painga ki te huihuinga i te arotahi a te Tama Son ki te whawhai ki te Qing ka whakaekea e Te Kaaerau mo Te Tai Tokerau nga tono o te Tai Tokerau, ka mau a Nguyen Anh ki Saigon ka hangahia etahi whare hei tiaki i te Tay Son a muri ake.

     Ko te Kaitirotiro, he korero mo te hitori i paahitia mai i nga wa o te tonga ki te tonga 700 rau tau mai te 11 ki te 18 o nga rautau. Mai i reira, Rohe o Vietnam i whakawhānuihia na kua noho mai inaianei. He aha te whakaaro i ara ake kua huri nga keehi kia huri ake o te rohe pera i runga ake nei? I pono ra ko te whakawhetai ki te korero: "Ko te cordirella whakawhiti motuhake e mahi ana hei tuuturu tupuranga"ie. Ka taea e te waahi maunga Hoanh te noho hei piringa pumau). Na tenei korero te whakahoki na Nguyen Binh Khiem ka Ariki Nguyen Hoang i roto i tona ngakau pouri ka haere mai ki te tono mo tana tohutohu (e tukinotia ana, e tangohia ana i te mana katoa na Trinh Kiem). Mai i taua wa, ka tiimata a Lord Nguyen Hoang ki te tonga ki te tonga kia whai mana ai ana mokopuna nui i te rohe nui me te rangimarie.

Ko te "Hitch Hike Passenger" - Nga Peke Ogere e toru

       I roto i te whakariterite o nga mahinga o mua, he maha o piripiri-whanariki i mahue mai me te waa. I roto i enei, e ai ki nga maatete tuhinga, te Tuatoru-Bag Ogrehe maarama te kitea o nga taatai ​​waewae nui. I haerehia e ia te haurua o te whenua haerenga mai i te Waenga ki te Tonga.

       te Tuatoru-Bag Ogre i tu tonu mo te wa poto i runga i te whenua o Saigon, me te mea e kohi ana i nga purapura pai ki te peara i te waa ka maka ki roto i nga peeke e toru.e toru nga kete witi nui”- te Tuatoru-Bag Ogre i whakamahia enei papa whakato hei rui i nga mara nui kei roto i te Ono nga Roia Tuhinga o mua.

      Inanahi, he tuhinga mo te mura o te Thien Mu Pagoda2 Ko te whakahua i te hitori o te Hue Buddhism i kii, "I te whakahaere ia i nga Mahi Ahuru, e kopikopiko noa ana i nga kainga e tono kai ana; I amohia e ia i runga i ona pokohiwi nga putea e toru: kotahi kei roto ko nga kai kore-kai i whakatapua e nga taangata, i whakaaetia i muri ka hoatu ki nga rawakore; te tuarua ko te kai huawhenua hei kai mana; ko te tuatoru nui rawa, i whakairihia ki te mata o te tuanui pagoda i whakamahia hei rerenga hei nohoanga i te po. "

       Ano hoki, ko te tuhinga e whai ake nei e huaina ana: The Tuatoru-Bag Ogre hei rangatira pai Trung Dinh3, te kaituhi o tera, i tana haerenga takiwa Hue Citadel, e kii ana: "... .E toru-Peke Ogre pai te tangata e tino paingia ana e nga taangata, ina koa ko nga tamariki, na te mea i hoatu noa e ia he keke ki a ratou, ka purei ki a ratau me te manaaki i a raatau. Ko tana pahau pahau me ona putea e mau ana i etahi peeke, he ahua kino ia, ka whakamahia e te iwi tana pikitia hei whakawehi i nga tamariki.

        Rawa, i He Cuu Village, he kaikohi i hoatu etahi atu korero: "…Hono Tiwaka Cang - he waahi tipua… i reira tetahi tangata e mau ana i nga peeke e toru; he tono noa tana mo te kai; ka tae te po, ka hoki ano ia ki te wahi tapu moe ai. I tana taenga mai, ka piri tonu nga tamariki ki a ia, ka takaro ki a ia… Ka maka e ia ki roto ki ana peke, ka kawe haere. Aroha nga tangata katoa ki a ia.

        He tino pai tenei puna korero o mua. Heoi, Mr. Nga Ogre E toru-kapi kua ia tetahi atu huru faahiahia atu, te auraa, i ia he "whakapapa”Te ora e haangai ana ki te kaupapa motuhake - o te ao, me te timatanga! Ahakoa hoki he tino mohio ki te ahua rikarika o te iwi i roto i Ono Whenua Nga Whenua Whenua. I tu a Mr. Henare Oger, he kairangahau a te Tai Tokerau i whakaatu i tenei ahuatanga i roto i tona papa ora me te papaaho tuarua. Te E toru nga peke Ogre ka puta ano he tangata pakiwaitara kua rere i te taha o nga whanaungatanga tata me te aamu o te ingoa o Namet mai i te tonga ki te raki.

        te E toru nga peke Ogre kua "hawhe atua, hawhe tangata”; heoi ko te "tangata"Tetahi waahanga he nui ake ranei o te"rewera”Huru. Ko te tikanga: I waenga i "tangata tūturu"A"rewera tino"A"wairua tapu”I reira ka tautuhia te rohe.

… Haere tonu…

KATOA ATU:

Te Mate Tapu o te Rawhiti - TE WHAKAMAHI KAUPAPA (Part 2)

FAKATOKANGA:

1. Whai muri i a Vuong Hong Sen - Saigon onamata - Whare Whakaputa o Dong Nai 2004 - page 60 - 61.

2. I muri i a Thai Loc- Te wera o Thien Mu Pagoda (Eposota 1) Tuoi Tre Rātapu 7/8/2016 (13 whārangi). 

3. E ai ki ta Mr. Loc Loc, "Mr Bugbear he Trung Dinh Monk", (United whakamutunga), Rangatahi, tuhia 10-8-2016.


WHAKAMAHI KAUPAPA
:

4. Gaston Bonnet (1867-1908), Wiwi, Kaituhi - I whakawhiwhia ki te “Petit Dauphinois","ahiahi”A he kaikawe korero pakanga mo“"- Knight of the Legion of Honor (Puna: Bibliothèque National de France - bnf.fr).

◊ Kua tohua e Ban Tu Thu nga reta maia, waituhi, me nga tae.

◊ Whakaahua 1, 2 - Puna: Saigon - Te Peara o te Rawhiti - HUNG NGUYEN MANH, Ahorangi Tuarua Tākuta Tuhi Aamu - TRUC NGUYEN PHAN SON.

Image Whakaaturanga Whakaatu - Puna: AF Decoly - Alexandre Francis Decoly -

Ka kohi a Mr. Decoly i etahi kaata tiipuna ka whakaputa i nga whakaahua - he pango pango me te kara - i Saigon mai i te 1905 ki te 1924 engari ehara ia i te kaiwhakaahua engari he kaipakihi anake. Ko te whakaahua o nga kaata tiihi a Mr. Decoly me te tohu o te pagoda iti kei te kokonga ko te kamupene a Mr. Decoly, katahi ka waiho hei tohu mo te pourewa temepara te tohu “Edition La Pagode Saigon”. E ai ki te Pukapuka Tau Indochina o te 1910, i noho a Decoly ki 36 Legrand de la Liraye, "Decoly, employé de commerce" (inaianei Dien Bien Phu huarahi) - Puna: hiepblog.wordpress.com - Nguyen Duc Hiep, Scientist Atmospheric, Tari Taiao me nga Tuku Ihotanga, NSW, Ahitereiria.

BAN TU THU
10 / 2019

(Toroa wa 2,772, 1 haerenga i tenei ra)